Dobrodošli
Prodaju jeftinih avio karata
posredstvom licencirane turisticke agencije i po izuzetno povoljnim cijenama.
poceli smo sa prodajom avio karata za sezonu - Ljeto 2012 god.
Iz
Amerike za Europu vrsimo prodaju i dostavu Avio karata sa poletanjima
iz Sarajeva, Zagreba, Splita, Dubrovnika ...i svih gradova iz Zapadne
Europe
Jeftine Avio karte je lako naci ukoliko pocneš razmišljati o rezervaciji vec pola godine prije polaska. Prvenstveno zato kako bi za destinacije poput Australije i Južne Amerike dobio/la slobodno mjesto po povoljnoj cijeni, te takoder jer kompanije imaju restrikcije kojima uvjetuju da se avio karta kupi u odredenom periodu po akcijskoj cijeni. Ali to ne znaci,da jeftine cijene nije moguce dobiti neposredno prije polaska ili samo dan ranije.
U svakom slucaju bolje je što prije rezervirati svoje mjesto!
Rodos- čudo u Grčkoj
Mjesto gdje se još od antičkog doba nalazi jedno od sedam svjetskih čuda, a to je Kolos sa ostrva Rodos. Kip Boga Heliosa, visok 34 m je izuzetno umjetničko djelo koje nosi mnoge tajne i legende. Ostrvo je okruženo Egejskim morem ima oblik vrha strijele koji je okrenut ka Turskoj.
Dva bronzana kipa: jelen Elafos i košuta
Elafina nalaze se na samom ulazu u grad i čine prekrasnim luku
Mandraki. Ovdje je prema legendi stajao i kip boga Heliosa ali
poslije zemljiotresa on više nije krasio ulaz u grad. Stari
grad Rodos je najstariji grad u Evropi, mjesto gdje se nalaze
mnoge drevne zidine. Tu je najočuvanija tvrđavu Evropi
Citadela Rodos. Nju su izgradili Vitezovi sa Rodosa. Brojni su
spomenici i građevine sa kojima se ovdje možete upoznati . Među njima je
zanosna Akropola grada Rodosa sa djelimično obnovljenim
Apolonovim hramom, stadionom i klizalištem.
Ulice Starog grada nose
imena poznatih filozofa i naučnika. Tako da imate Aristotelovu,
Sokratovu, Platonovu ulicu, od kojih je glavna upravo Sokratova. U noj i
Bazaru možete kupiti raličite nakite, keramiku,torbe, obuću,
kožne kapute i jakne, bunde i ostalo. Posebno se ističu radovi od
keramike jer je Rodos u antičko doba bio centar izrade keramike.
Pored grada Rodosa, ostrvom se pružaju mnoga interesantna seoska mjesta i turistička naselja gdje možete uživati u sunčanim, prirodnim blagodetima Grčke. Ukoliko se odlučite za putovanje na ovo ostrvo onda svakako trebate posjetiti i tri najznačajnija grada na njemu: Lindos, Italyssos, i Kamiros. Oni su posebno značajni zbog prekrasnih plaža sa sitnim pjeskom, urednim kušpalištima i mnogim morskim atrakcijama predviđenim za turiste.Svjetsko čudo, najstarije građevine i nezaboravna kupališta i plaže čine ovo ostrvo veoma popularnom ljetnom destinacijom. Mjesto gdje možete spojiti uživanja u arhitekturi i umjetnosti sa trgovinom i odmorom na moru. Upavo zbog toga Rodos važi za najveće i najljepše ostrvo u Dodekaneškom ostrvlju Egejskog mora.
Plava Dzamija --Blue MosquePlava džamija
Ona se nalazi na Sultanahmet trgu , nasuprot Aja Sofije. Plava džamija je jedan od najpoznatijih vjerskih građevina u svijetu. Džamija je jedan od nekoliko džamija poznat kao Plava džamija za plave pločice ukrasni zidovi njezine unutrašnjosti. Ova džamija je postala jedna od najvećih turističkih atrakcija Istanbula. Mjesto džamije je samo nasuprot Aja Sofija kao što se pokušava natjecati s njom.
Plava džamija je naručio sultan Ahmet I kao konkurent Hagia Sophia i dizajniran od strane arhitekta Mehmet Aga. Izgradnja na Plava džamija je započeo u 1609 i uze 7 godina. Sultan Ahmet je umro samo godinu dana nakon završetka svoje remek-djelo, u dobi od 27. On je pokopan u neposrednoj blizini Plavu džamiju sa suprugom i tri sina.
Ahmedija ( Plava džamija ) je jedan od dvije džamije u Turskoj koja ima šest minareta. Svaka od tih fluted, olovka-obliku minareta ima 3 balkona, dok su druge dvije na kraju predvorje samo 2 balkona.
Uluru in the Northern Territory
Uluru je crveno pješčenjaka monolit, najveći svjetski na 9,4 km (5,6 milja) oko, s glatkim stazama diže na 340 metara (1100 stopa). Za mnoge tisuće godina, ovaj kamen je fokus za vjerske, kulturne, teritorijalne, i ekonomske inter-odnosi među narodima Aboridžina Zapadna pustinja. Pećine oko baze Rock su korišteni od strane starosjedilaca ljudi za zaklon, a koje su ukrašene slikama.
Prema istraživanju Brukings Metropoliten Program ovo su najbrže rastući gradovi:
1. Šangaj, Kina
Zanimljivost: Ekonomija Šangaja je veličine Finske.
Iz izvještaja: Šangaj se plasirao na prvo mjesto u ovom izveštaju tako što je osvojio drugo mjesto u kategorijama u prihodina i rastu zaposlenosti. Samo je Šanjang imao veći rast prihoda i samo je Riyadh imao veći rast zaposlenosti, od Shanghaia prošle godine.
2. Rijad, Saudijska Arabija
Zanimljivost: Ni jedna velika svijetska metropola nijeviše popravila svoje prihode u proteklih nekoliko godina nego Rijad.
Iz izvještaja: Dok god svijet zavisi od naftae, ovaj grad će imati mogućnost da utiče na javni sektor, infrastrukturu i trgovinski razvoj.
3. Džeda, Saudijska Arabija
Zanimljivost:
Da li ste ikada čuli za Jeddah? Ovaj grad je najveća luka u Crvenom
moru i drugi po veličini u Saudijskoj Arabiji poslije Riyadha.
Iz
izvještaja: U posljednjih 15 godina, prihodi u Moskvi, Mumbaju su se
udvostručili, dok su u Buenos Airesu, Džeda i Kuala Lumpuru.
4. Izmir, Turska
Zanimljivost:
Treći grad u Turskoj. Izmir raste brže od Istambula i Ankare, ali je
takođe siromašniji prema bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika.
Iz izvještaja: Izmir je jedna od malobrojnih metropola uključujući Hjuston i Kalgari, koje se prevashodno oslanja na robu u pokušaju rasta prihoda. To bi moglo da izazove nevolje u slučaju da usporavanje u Kini i drugim Azijskim zemljama dovede do pada cijena robe u 2012.
5. Hangzhou, Kina
Zanimljivost: Ovaj grad na istoku Kine utrostručio je svoj rast BDP-a u proteklih osam godina.
Iz izvještaja: Zajedno sa Šangaj i Šenženom, drastično prevazilaze ukupni rast Kine u 2011. godini.
6. Ankara, Turska
Zanimljivost:
Pojedini ekonomisti predviđaju da bi rast kredita širom Turske mogao da
dovede do poteškoća u 2012, posebno za njen glavni grad Ankaru.
Iz
izvještaja: Stopa rasta prihoda u Ankari tokom protekle godine je
dvostruko viša od stope rasta prihoda u periodu između 1993. i 2007.
7. Istanbul, Turska
Zanimljivost: Prije godinu dana, Istanbul je rangiran kao najbrže rastući grad na svijetu.
Iz izvještaja: Tri turske metropole (Izmir, Ankara, Istanbul) ušle su u prvih 10 na listi, ističući jačinu ekonomije ove zemlje.
8. Šendžen, Kina
Zanimljivost: Ovaj grad jedini je na listi Bruking instituta koji se smjestio među prvih pet prije, za vrijeme i nakon recesije.
Iz izvještaja: U Šendženu prihod se povećao najmanje četvorostruko u proteklih 15 godina.
9. Santiago, Čile
Zanimljivost:
Povećanje zaposelnosti u Santiagu dvostruko je brže u poređenju sa
Bueonos Airesom i Limom, koji takođe bilježe najveći rast u Južnoj
Americi.
Iz izvještaja: Turizam je treća privredna grana ovog grada i donosi 16 posto prihoda.
10. Šanjang, Kina
Zanimljivost: Od 200 najbrže rastućih metropola u svijetu, Šanjang je imao najbrži rast primanja u 2011. godini.
Iz izvještaja: Rast BDP-a u ovom gradu bio je u prošloj godini više nego duplo brži od Santiaga, koji je drugi na listi.
Gradovi čiji se razvoj najviše usporio
1. Atina, Grčka
Zanimljivost:
Najveći gubitnik je Atina. Ni jedan veliki svjetski grad nije imao
toliki pad BDP, kao ni pad zaposlenosti kao prijestonica Grčke.
Iz
izvještaja: Ne iznenađuje što je upravo Atina najlošije plasirana, jer
je ona bila glavno žarište evropske fiskalne i finansijske krize tokom
2011. godine.
2. Lisabon, Portugalija
Zanimljivost: Jedan od gradova na listi koji je još u punoj recesiji.
Iz izvještaja: Zabilježio je je jedan od najvećih padova zaposlenosti u 2011. među velikim gradovima.
3. Dablin, Irska
Zanimljivost:
Kao i cijela Irska, tokom posljednje dvije decenije Dablin je imao
rastom BDP-a od 5,3 posto što je neverovatno za jedan razvijeni grad.
Iz
izvještaja: Ako se posmatra svetlija strana, Dablin je četrnaesti
najbogatiji grad u Brukingovom izvještaju, ima viši rast BDP-a po
stanovniku od Pariza ili Los Anđelesa.
4. Sevilja, Španija
Zanimljiva
činjenica: Sevilja je dugo bila simbol gradnje u doba prije recesije,
kada se vjerovalo da se ovakvo stanje nikada neće završiti.
Iz izvještaja: U pitanju je grad koji se najmanje razvija u Španiji, ali ne i na čitavom Iberijskom poluostrvu.
5. Sakramento, SAD
Zanimljivost:
Prema podacima Brukingsa, ekonomija glavnog grada Kalifornije najviše
je podbacila od svih velikih gradskih ekonomija u Sjevernoj Americi,
odnosno u obije Amerike
Iz izvještaja: Vlada koja se sve više
smanjivala i jadno tržište nekretnina označili su propast gradske
ekonomije u 2011. radna snaga je smanjena u dva najveća sektora. Dok
cijene kuća ostaju niske, dotle je stepen oduzimanja stambenih objekata
najviši u zemlji.
6. Madrid, Španija
Zanimljivost:
Nezaposlenost među mladima dostiže i 50 procenata, sudeći prema nekim
studijama, što je najviše u razvijenom svijetu.
Iz izvještaja:
Iako je Madrid rekorder po izgubljenim poslovima, prihodi ovog grada su
se zapravo povećali, mada samo za 0,1 posto.
7. Napulj, Italija
Zanimljivost: Napulj je četvrti najbogatiji grad u zemlji, ali se zaposlenost snažno zasniva na javnom sektoru.
Iz
izvještaja: Jedan od šest evropskih gradova koji je iskusio punu
recesiju u 2011. godini. Ostali su Atina, Lisabon, Dablin, Sevilja i
Valensija.
8. Barselona, Španija
Zanimljivost: Recesija je zaustavila njen razvoj kao prijestonice biznisa u ovom regionu.
Iz
izvještaja: Pad zaposlenosti u Barseloni prošle godine iznosio je 4,5
posto više nego rast od 1993. do 2010, što je deseti najgori odnos u
izveštaju Brukingsa.
9. Valensia, Španija
Zanimljivost:
Jedan od četiri španska grada na listi. Valencia se snažno oslonila na
gradnju, kao osnovu za razvoj u posljednjoj deceniji. Nažalost, ta
iluzija se raspršila.
Iz izvještaja: Ako je za utjehu, svi ostali španski gradovi prošli su gore u ovom izveštaju.
10. Ričmond, Vajoming
Zanimljivost:
Jedan od dva američka grada na listi najmanje dinamičnih. Oba grada
osjećaju posljedice štednje od strane Vlade, kao i posljedice
finansijskog sloma.
Iz izvještaja: Ričmond je imao rast prihoda od svega 0,2 posto i pad zaposlenosti od jedan posto.
The Little Mermaid in Copenhagen Mala Sirena
Acropolis of Athens
HISTORIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina ima hiljadugodišnju historiju. Ona je europska zemlja koja se nalazi na Balkanu i pripada južnoj Europi.
U imenu Bosna i Hercegovina su dva naziva, Bosna kao i Hercegovina.
To
su nazivi dviju pokrajina i različitih su nastanaka i starosti. Ime
Bosna je veoma staro i prvi put je upotrebljeno sredinom 10.
stoljeća.
Taj naziv se odnosio na prostore oko srednjeg i
gornjeg toka rijeke Bosne. Svoje ime Hercegovina je dobila sredinom
15.stoljeća kad su vladari na tom prostoru nosili titulu herceg. Ranije
se to područje zvalo Hum i Zahumlje.
Teritorija BiH imala je puno država manjih i većih.
S
vremenom površina Bosne i Hercegovine se mijenjala. U 10. stoljeću
Bosna nastaje kao država, mala, samostalna zemlja na prostoru gornjeg
toka rijeke Bosne. U 11. stoljeću Bosna je kao sve druge zemlje na ovom
prostoru bila pod vlašću Bizanta. Sredinom 11. stoljeća zetski kralj je
osvojio i Bosnu.
Početkom 12. stoljeća Bosna je ponovo
samostalna. 1180. godine Bosnom je zavladao Kulin ban, "veliki ban" koji
je utemeljio bosansku državnost i samostalnost.
Najveću
moć i veličinu Bosna je dosegla za vrijeme Tvrtka Prvog koji je vladao
od 1353. do 1391. godine. Pored prostora Bosne, u vrijeme Tvrtka l u
sklopu teritorija njegove države su bili jadransko primorje od Zadra do
Kotora sa otocima Bračem i Hvarom bez Dubravnika na jugu, prostranstva
do rijeke Drine i Lima na istoku, veliki dio Hercegovine i Kraljevina
Bosna u 14. stoljeću susjednih zemalja.
Nastanak i razvoj
države pratila je pojava Bosanske Crkve - Bogumila. Bosanska država se
održavala i učvrstila i pored mnogih napada na nju.
Bosanska
država postepeno slabi nakon smrti Tvrtka l. Krajem 14. i početkom
15.stoljeća počinju upadi Turaka u Bosnu da bi na kraju oni zauzeli
cijelu Bosnu 1463. godine. Bosna i Hercegovina je bila pod vlašću Turske
sve do 1878. godine kada je okupirana od Austro-Ugarske.
Završetkom
Prvog svjetskog rata dolazi do stvaranja nove države Srba, Hrvata i
Slovenaca koja će se kasnije nazvati Kraljevina Jugoslavija, a u čiji
sastav ulazi i Bosna i Hercegovina.
A po završetku Drugog
svjetskog rata Bosna i Hercegovina je u sastavu nove Titove Jugoslavije
kao jedna od šest federalnih republika. Od 1974. godine novim Ustavom
Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Republika Bosna i
Hercegovina dobija još više odlika samostalnosti i svoj vlastiti
republički Ustav.
Osnivanje Bosne i Hercegovine
Raspadom
Sosijalisticke Federativne Republike Jugoslavije na njenom tlu nastalo
je nekoliko samostalnih država. Slom i raspad bivše Jugoslavije bio je
propraćen surovim ratom, najprije u Sloveniji pa u Hrvatskoj i, na kraju
u Bosni i Hercegovini.
Put do stvaranja suverene Bosne i
Hercegovine bio je izuzetno težak i, nažalost, veoma surov. Želja naroda
Bosne i Hercegovine je da žive u samostalnoj, nezavisnoj državi
usprotivle su se Srbija, Crna Gora i dio ekstremnih Srba iz Bosne i
Hercegovine. Oni su 1992. otpočeli rat u Bosni i Hercegovini.
Agresorske
snage su, u četverogodišnjem ratu, artiljerijom razarali gradove i
ubijali njihovo nedužno stanovništvo. U Bihaću, Cazinu, Jajcu, Bugojnu,
Travniku, Maglaju, Zavidovićima, Tuzli, Zenici, Sarajevu, Mostaru i u
drugim naseljenim mjestima ubijeno je više desetina hiljada ljudi svih
nacionalnosti i vjera. Po još uvijek nepotpunim podacima u Bosni i
Hercegovini poginulo je od agresora oko 200.000 ljudi, silovano je više
hiljada djevojaka i žena, iz svojih domova protjerano je oko 1,240.000
ljudi, razoreni su mnogobrojni kulturni, obrazovni i vjerski objekti,
uništene su mnoge vitalne saobraćajnice itd.
Pa ipak Bosna i
Hercegovina nije pobijeđena. Ona je uspjela da se odbrani, a njeno
stanovništvo uz skromnu humanitarnu pomoć da preživi.
Armija Bosne i Hercegovine i snage Hrvatskog vijeća odbrane bile su na putu da neprijatelje potpuno poraze.
Međutim,
Pariškim sporazumom, na kraju 1995. godine, zaustavljen je rat u Bosni i
Hercegovini. SAD i zemlje Evropske unije uz saradnju Rusije uspjele su
da poslije dugotrajnih pregovora okončaju rat i da sve strane u skobu
potpišu mirovni sporazum. Bosna i Hercegovina je Pariškim ugovorom
dobila sve neophodne pretpostavke da se ponovo integriše u jedinstvenu i
demokratsku zemlju u kojoj će svi narodi koji u njoj žive imati ista
prava i obaveze, ali i visok stepen samoodlučivanja. Svi njeni narodi
slobodno će njegovati svoje vjerske, obrazovne, kulturne i nacionalne
tradicije. Integracijom Bosna i Hercegovina će ponovo postati zemlja
tolerancije, zajedničkog življenja različitih naroda, onakva kakva je
bila u svojoj hiljadugodišnjoj historiji.
VELIČINA I GRANICA BOSNE I HERCEGOVINE
Bosna i Hercegovina je
mala evropska zemlja. Njena površina iznosi 51.129 km2. Ona je ipak po
površini veća nego Belgija, Danska, Nizozemska ili, na primjer,
Švajcarska.
Granice Bosne i Hercegovine u osnovi su
prirodne i historijske. Njena granica na sjeveru prema Hrvatskoj je
povučena rijekom Savom, na zapadu donjim tokom rijeke Une i planinskim
masivom Dinara na jugu. Na istoku je granica rijeka Drina. Republika
Bosna i Hercegovina se nalazi izmedu 42*26’ i 45*15’ sjeverne geografske
širine. Ona se nalazi na balkanskom poluotoku u njegovom središnjem
dijelu, najvećim dijelom na prostoru Dinarske planinske oblasti. U
vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Turskog Carstva bila
je najistureniji zapadni dio tog carstva i granica prema evropskim
državama. Glavna osobina geografskog položaja Bosne i Hercegovine ogleda
se i u njenoj strateškoj ulozi na prostoru u kojem su se dodirivali i
sukobljavali interesi dva velika carstva, Turske s jedne i
Austro-Ugarske s druge strane kao i dviju kultura.
Sarajevo
Sarajevo je glavni
grad Bosne i Hercegovine i glavni centar svih kulturnih i političkih
događaja. Grad okružuju visoke i šumovite planine: Igman, Trebević,
Jahorina, Romanija i Crepoljsko. Kroz Sarajevo teče više rijeka. Sa
istoka teče Miljacka, sa jugoistoka Željeznica, a ispod Igmana su vrela
rijeke Bosne.
Kada su Turci u prvoj polovini petnaestog
stoljeća osvojili vlast u Bosni i Hercegovini, nazvali su naselje
Saraj-Ovasi. Na turskom jeziku to znači dvor, a ovasi znači polje, dakle
Saraj-Ovasi je polje oko dvora. Iz ovog imena je poslije nastalo
Sarajevo.
U Sarajevu je oduvijek bilo, a i do današnjih
dana je brižno čuvano i sačuvano mnogo različitih vjerskih objekata:
Careva džamija, Katolička Katedrala, Pravoslavna crkva, Evangelistička
crkva, Jevrejsko groblje i Hram i Muzej Jevreja.
Za vrijeme
svih vladavina Sarajevo je uvijek bio važan grad. U Sarajevu se sastaju
dvije kulture: starija istočna i novija zapadna kultura.
U današnjem Sarajevu uočavamo tri stila podizanja i gradjenja zgrada:
- Orijentalni stil
- Evropski stil
- Stil novogradnje
Orijentalni
dio grada čine građevine podignute u doba turske vladavine. Evropski
stil gradnje dolazi s Austro-Ugarskom, a nakon Drugog svjetskog rata
podižu se novi dijelovi grada s visokim neboderima